Od dobre saradnje svi mogu imati samo koristi, a na ovom prostoru u posljednjih desetak godina malo je primjera koji nas mogu time ohrabriti. Jedan od takvih rijetkih je saradnja dviju galerija.
Poèetkom prošle godine, na inicijativu Zoje Finci, inaèe profesorice na Likovnoj akademiji u Širokom Brijegu, uspostavljena je saradnja izmepu "La Benevolencije" i  Galerije "Novi hram" u Sarajevu i  Franjevaèke galerije iz Širokog Brijega.O tome kako je poèela saradnja ove dvije  galerije - prièa nam Dragica Levi, generalni sekretar Jevrejske opštine u Sarajevu.
n Odmah smo prihvatili inicijativu profesorice Zoje Finci o uspostavljanju saradnje sa Franjevaèkom galerijom. Prilikom naše posjete Širokom Brijegu bili smo divno primljeni od fra Joze Pejiæa i fra Vendelina Karaèiæa, a saradnja je brzo i lako dogovorena. U prošloj godini smo organizovali tri zajednièke izložbe, koje su bile predstavljene u Sarajevu i Širokom Brijegu.
Organizovane su izložbe tri izuzetna velikana likovne umjetnosti: De Rive, Igora Dragièeviæa  i Virgilija Nevjestiæa, a zatim i izložba Marine Finci, koja je izlagala u Franjevaèkoj galeriji, kao i prilikom otvaranja Memorijalnog spomenika žrtvama holokausta mostarskim Jevrejima. Sve ove izložbe izazvale su izuzetnu pažnju likovne publike, što nam je velika podrška da i ubuduæe nastavimo saradnju ovih dviju galerija - kaže nam gospopa Levi.
Na pitanje da li je veæ dogovoren  nastavak ove saradnje i za ovu godinu, gospopa Levi kaže:
n Ova 2000. godina je za sve katolike jubilarna, tako da Franjevaèka galerija i Muzej u Širokom Brijegu imaju za ovu godinu svoj specifièan program. Zato æemo našu  saradnju nastaviti iduæe godine, jer od toga imaju koristi svi, a likovna publika ponajviše, što je i najvažnije - zakljuèuje  gospopa Dragici Levi.
Dogovori i saradnja kuæu grade, a pogotovo kada su u pitanju  umjetnièke galerije.
 
 

n Novi gradonaèelnik Mostara gosp. Safet Oruèeviæ potvrdio je da æe Jevrejska opæina Mostar dobiti jevrejski Kulturni centar kao kompenzaciju za izgubljenu imovinu u prošlom sistemu u okviru programa obnove Mostara.
n U emisiji Smiljka Šagolja "na vruèem Stocu", razgovor o Holokaustu i položaju Jevreja u BiH, te o ceremoniji otvaranja Spomenika žrtvama Holokausta u Mostaru govorili su kao gosti emisije Jakob Finci i Zoran Mandlbaum.
n Gradska uprava Mostar u okviru prezentiranja posebno znaèajnih kulturnih spomenika koji simbolizuju Mostar postavila je rasvjetu na Jevrejsko groblje sa èime se u svoj svojoj ljepoti vide po noæi prekrasni sefardski 270 godina stari spomenici i novootvoreni Spomenik žrtvama holokausta nad Jevrejima Mostara. Na spomeniku su upisana 138 imena.
Ovaj potez gradske Uprave nas obradovao i uvjerio da postoji želja za zajednièki život.
n U svoj stan 13. januara ove godine vratio se Zoran Mandlbaum.

Da li je na pomolu rješenje "muzejskog èvora" u Sarajevu još se zasigurno ne zna. Po onome što se sada  i kako se sve dešava oko rješavanja smještaja Muzeja grada Sarajeva, koji se veæ godinama nalazi u Muzeju Jevreja u Sarajevu, izgleda da rješenja još nema.
Èinjenica da godine prolaze i da æe se sasvim sigurno dogoditi da vrata Jevrejskog muzeja i ove godine budu zatvorena, navode nas na pitanje  kolika šteta je nanijeta, kako eksponatima, koji su u neadekvatnim uslovima, tako i samom èinjenicom da naš Muzej ne mogu da posjete mnogobrojni strani gosti koji prolaze kroz Sarajevo. Prema izjavi direktora Muzeja grada Sarajeva gospope Mevlide Serdareviæ, još uvijek nije rješen problem gdje æe se izmjestiti eksponati Muzeja grada Sarajeva, jer  se samo razmišlja i predlažu rješenja kojih još nema. Despiæa kuæa, koja se nalazi u vrlo jadnom stanju, jedan je od prijedloga moguæeg smještaja Muzeja grada Sarajeva, ali vjerovatno æe i to još da potraje: jer, kome treba Muzej grada Sarajeva kada postoji samo Kanton Sarajevo?Možda bi se, doista, sve brže moglo rješiti kada bi se Muzej grada Sarajeva preimenovao u Muzej Kantona Sarajeva?
Sve to nas ne bi toliko ni žuljalo, da u Jevrejskom muzeju nemamo podstanara zbog kojeg propadaju vrlo vrijedni eksponati jevrejske baštine.Posljednji dogovor predstavnika Jevrejske opštine i Muzeja grada Sarajeva bio je od koristi samo toliko, da bi se dvije strane bolje razumjele u svojim teškoæama, ali rješenje se nalazi na treæoj strani, kod sadašnjih vlasti u Sarajevskom kantonu.
Toliko opštinskih prostora se privatiziralo , otvaraju se prodavnice, magaze, bifei, ali za rješenje problema Muzeja grada Sarajeva,  a samim tim i Jevrejskog muzeja, vlasti nemaju ni volje, ni potrebe. Ostaje samo da vidimo koliko može da potraje nebriga prema tako znaèajnim  kulturnim ustanovama ovog grada.
I dok èekamo odgovor, nameæe nam se još jedno pitanje: zar eksponati Muzeja grada Sarajeva nisu mogli biti smješteni u neke adekvatnije prostore, a ne u Muzeju Jevreja, gdje eksponati i jednog i drugog muzeja toliko dugo propadaju? A što je, možda, i najbitnije - ne bi bilo ni razloga da Muzej Jevreja za posjetioce bude tako dugo zatvoren.